Osnove skijanja

Ako bi pitali skandinavca gdje je nastao prvi pojam skijanja , on bi nesumljivo odgovorio da je Skandivija kolijevka skija i skijanja kao tehnika za preživljavanje tijekom hladnih i dugih zima, i naravno zbog lakoće kretanja kroz dubok snijeg. U to bi dodao prilog i dokaz koji se nalazi na sjeveru Norveške i spilji «Rodoy» pronađena je slika «lovca na skijama», pretpostavlja se da je starija više od 7000 godina, a trenutno se nalazi u skijaškom muzuje u Oslu,pa ako netko ide slučajno tamo, molimo Vas, pošaljite nam fotke..

E sad, ako bi pitali kineza gdje su prvo nastale skije i skijanje, kao i prva skijaška oprema i on bi nesumljivo odgovorio da je Kina kolijevka skijanja, jer i stari Kinezi su se morali adaprtirati na uvijete i okruženje u kojima su živjeli, a svi znamo da je Kineska povijest stvano duga,a i budućnost im se ne čini loša...Njihovo adaptoranje vremenskim (ne)prilikama je dosezalo do toga da su radili cipele od drveta koje su obložene kožom koja im je omugoćavala toplinu i potrebnu tvrdoću. Propadanje u snijeg riješili su tako da bi stali na širu dasku, a nešto kasnije unaprijedili su opremu i špagama povezali drvene dijelove i bilo je još lakše hodati i loviti po dubokom snijegu.

A najvjerojatnije bi i mongolac odgovrio isto kao i kinez,skandinavc ili sjeveroamerikanc, tako da sa sto posto sigurnošću možemo reći da se ne zna točno gdje je nastalo prvo takvo kretanje kroz snijeg i gdje su prvi skijaši i skijašice kročili do nedavno nepristupačnim terenima, nepreglednih bijelih prostranstava.

Norvežani ipak imaju malu prednost zbog nepobitnih dokaza u spilji «Rodoy» na kojoj se i vidi način kretanja kroz snijeg,a to je da je jedna skija bila obložena kožom, a druga ne, tako da se ta kraća skija koristila za odgurivanje od snijega zbog većeg otpora.

Tko god da je prvi , drugi i treći izumitelj takvoga načina kretanja kroz duboki snijeg, nije samo bilo koristi za jednu skupinu ljudi , nego kasnije su se svi koristili takvom tehnikom i lovci i ratnici i kuriri,svećenici,trgovci .

Kako je vrijeme prolazilo , tako se i razvijala sama tehnika, tako da su iz toga ubrzo nastale i druge tehnike i načini skijanja. Ocem modernog skijanja smatra se naravno norvežanin Sondre Norheim. On je u 19. stoljeću konstruirao prvi «vez» i omogućio samim time lakše upravljanje skijom tehnikom koja se danas nazova telemark.

I opet , kako je vrijeme prolazilo, tako se još više modernizirala skijaška oprema i sami način skijanja, tako je i nastala prva pancerica i početkom 20. st.,ovaj put austrijanac Hannes Schneider pezentirao je nov način skijanja na način da se rotira gornji dio tijela i na taj način lakše se upravlja skijom. Ubrzo nakon toga takav način skijanje u Austriji postao je rekreacija i profesionalan sport diljem svijeta. Kako je evoluirao način skijanja , tako je evolirala i ski oprema od ski kacige, ski jakne , ski naočale .

Povijest skijanja u Hrvatskoj

Što se tiče hrvatskog skijanja, ono datira još u 19. st. kad je hrvatski povjesničar i sportski pisac Franjo Bučar (1866.-1945.) održao prvi hrvatski skijaški seminar za profesore tjelesnog odgoja Hrvatske. 1894.g. Franjo Bučar je donio prve skija na padinu Cmroka iz Stockholma i demonstrirao tehniku vožnje, što se može pretpostaviti da to i nije bilo baš neko ugodno iskustvo.

Samo da se zna, da je Franjo Bučar ušao u povijest i kao prvi hrvatski natjecatelj koji je nastupio u skijaškom natjecanju, pa i nek se zna da je osvojio 2. mjesto u Češkoj.

Nakon I. svijetskog rata skijaški ogranak HAŠK se transformira u prvi skijaški klub. Od tada se može reći da i počinje veliki napredak hrvatskog skijanja. Tako je i osnovan 1934. godine Hrvatski zbor učitelja i trenera skijanja (HZUTS) koji je i osnovan zbog promocije skijanja i edukacije svih ljudi sa tendecijom na mlade. Kao član Međunarodno udruženje profesionalnih učitelja skijanja (ISIA) i Međunarodnog udrženja amaterskih učitelja skijanja, godine 1995. Zbor je u krovnu organizaciju na području skijaške edukacije »Interski» ,a taj Zbor u hrvatskim okvirima dijeluje pod šeširom krovne organizacije hrvatskog sporta, Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO-a).

Nakon toga je sve bilo lako, jer smo imali Janicu Kostelić koja je svojim vožnjama i tehnikom vožnje oduševljavala sve poklonike toga sporta, a i šire,a svojim pobjedanama probijala granice nemogućega. Još uvijek imamo velikog osvajača velikog i malog globusa,osvajača olimpijske medalje Ivicu Kostelića koji svakom svojom vožnjom demonstrira sljemenski način skijanja, koji je jednostavno jedinstven.

Vrste skijanja

Danas u 21. st. ima sve manje ljudi koji se koriste skijama kao prijevozno sredstvo,benzin se pobrinuo da tako bude,ali skije i skijanje je i dalje ostalo jedan od najzdravijih sportova kojim se bave svi uzrasti. Skijanje je tako postao broj 1 zimski sport,jer svake godine iz Hrvatske ode 300,000 ljudi na razna skijališta diljem Europe . Kod nas su najpoznatija skijališta Krvavec, Bjelolasica, Sljeme, za one manje zahtjevne tu je Begova Razdolje i nova staza otvorena u blizini Delnica.Da ne zaboravimo navesti sad već legendarno sanjkalište/skijalište/grudalište/staza za predpočetnike Cmrok u Zagrebu.

Vrste skijanja

• alpsko skijanje

  kako i samo ime govori nastalo je u Alpama, planinsko gorje u Europi. Jedan od standardnih tehnika na zimskim Olpmpijskim igrama i najraširenija tehnika skijanja.

• nordijsko skijanje

  posebno po tome što je vez na skijama tako konstruiran da su prsti skijaša vezani za skiju, a peta je slobodna . Također jedna od discipla u Olimpijskim igrama. Poznata je i tehnika telemark koju koriste skijaši u skijaškim skokovima.

  Dvije discipline postoje u nordijskom skijanju, a one su skijaško trčanje i skijaški skokovi. Izuzev toga, skijaško trčanje je sastavni dio dva kombinirana sporta, nordijske kombinacije kojapovezuje skijaško trčanje i skijaški skokovi, te biatlon koji povezuje skijaško trčanje i streljaštvo.

• Heli ski

  Na kraju krajeva, skijanje je brzo putovanje kroz neprehodne terene, a heli ski je savršeni spoj adrenalinske zabave i dubokog netaknutog snijega. Nakon II.sv.rata planinarenje je bilo na vrhuncu svoje popularnosti. Vrhovi poput Mount Eversta je bio osvojen više puta. Prvi polasci sa helikopterima na vrhove planina počeli su 1950.-ih godina. Otrpilike istih godina ambiciozni austrijanac Hans Gmoser se preselio u Kanadi i počeo sam svojim prvi heli ski izletima na nepristupčnim terenima sjeverne Kanade.

  Kako je helikopter prevozio ljude, tako se i rodila ideja o heli skiingu . Razvio se u potpunosti kada su se razvile i nove skije koje su imale velike performanse na takvim terenima.

  Danas, putovanje helikopterima je putovanje u nirvanu, jer rijetko tko si može i zamisliti biti 7 dana na snijegu ,a ne vidjeti niti jednu sedežnicu ili sidro.

  Uzbuđenje koje nadilazi kada se čuju elipse helikoptera je neopisivo, grčevi u želucu od uzbuđenja ne nedostaje i ispod vas je beskrajno bijela podloga od kojeg vam se ledi krv u žilama od uzbuđenja.

Zato i mi skijamo. Zato bi i tebali i vi. Jeste spremni !? Naravno da jeste... !